Pitanja, odgovori i komentari
Pitanje: Da li će se uvesti informatika u osnovne škole kao obavezan predmet?
Odgovor: Temeljna promjena u obrazovanju koje planiramo napraviti je reforma onoga što se i kako u školi uči (kurikularna reforma). Uvođenje informatike kao nastavnog predmeta jedan je od prioriteta te reforme.
Komentar: Ovo bi bio sjajan potez, no, kako to mislite ostvariti? Da li znatke kakvo je stanje računalne opreme u osnovnim i srednjim školama? Da li znate da škole u velikim sredinama imaju i po nekoliko informatičkih učionica a u nekim sredinama imaju računala stara i više od deset godina?
Pitanje: Hoćete li vi u planirane promjene obrazovnog sustava uključiti i nastavnike koji imaju puno dobrih ideja, ili ćete, kao i kukulele, koristiti istrošene kadrove koji su odavno trebali biti u mirovini?
Odgovor: Ključne odluke o promjenama obrazovnog sustava donosit ćemo na sljedeći način: obrazložene prijedloge prepustit ćemo stručnjacima, potom u raspravu uključujemo 'trokut' – predstavnike tržišta rada (poslodavaca i sindikata), vlasti (izvršne i zakonodavne) i učitelja (na razini primarnog i sekundarnog) odnosno akademske i znanstvene zajednice (na razini tercijarnog obrazovanja), na koncu slijedi javna rasprava i tek potom konačna odluka. U tom postupku učitelji/nastavnici sudjeluju kroz sindikate, kao neposredni odgojno-obrazovni djelatnici i kao sudionici u javnoj raspravi.
Komentar: Stručnjaka se ja i bojim, nikada ih niste poimenično spominjali. Iskustvo nas uči da su to do sada bili ljudi poput Strugara, Pugelnika, Lj. Vokić, ... Interesantno je vaše viđenje sindikata, kojeg stavljate na više mjesto od nastavnika. Država u kojoj su sindikati donosili ključne uloge o obrazovanju, nikada nije profitirala. Obrazovanje mora biti strategija, dakle, neovisna o tome koja je stranka na vlasti. Držite se sindikata i njihovih "mudrosti" kada budete pregovarali o kolektivnim ugovorima.
Pitanje: Čini mi se da imate ideje o promjeni državne mature (lutanja, itd.). Želio bih vas podsjetiti da je prva državna matura organizirana gotovo besprijekorno i da je dobila brojna priznanja u europi i kod nas.
Odgovor: O državnoj maturi iskazani su pozitivni ali i kritički sudovi, prije svega o sadržaju i metodi provođenja mature. Dobro u maturi kanimo zadržati, loše promijeniti.
Komentar: O ovome nemate jasnog stava, pa pribjegavate praznim riječima. Što mislite pod sadržajem i metodom provođenja? Koliko znam, upitna je struktura ispita iz Hrvatskog jezika, i na tome se već radi. Za ostalo ne znam. Državna se matura provodi onako kako može, i s tim niste upoznati, jer vas to još ne zanima. Pogledajte kalendar državne mature za sljedeću školsku godinu. O tome gospodin Grčić, kojega stvarno cijenim, nije upoznat.
Matura je uvijek bila uvjet za upis na fakultet, a ne samo danas. Ako imate predodžbu da je matura ista i za gimnazije i za strukovne škole, onda niste dovoljno informirani o zakonu o srednjem obrazovanju: Samo učenik gimnazije mora položiti državnu maturu, učenik strukovne škole ne mora. U skladu sa proklamiranim principima socijalne i druge pravde, potpuno je korektno da se učeniku strukovne škole pruži mogućnost da polažući ispite državne mature može upisati fakultet kojega želi.
Ako planirate vratiti se na "izvorne principe" državne mature (Bezinović), onda ste na lošem putu. Evolucija nikada ne ide prema natrag, kotač povijesti se ne okreće u suprotnom smjeru, razlika između prošlosti i budućnosti postoji. Za prošlost nas veže pojam sjećanja, a za budućnost pojam prividno slobodne volje. Koraci unatrag nikada i nikome nisu donijeli ništa dobroga. Pitajte učenike (ja sam s njima u kontaktu svakodnevno) i oni će vam reći da je ova koncepcija državne mature, povezana sa upisima na fakultete, dobra.
Da li shvaćate da se državna matura vanjski vrednuje? Ona predstavlja vanjsko vrednovanje srednjoškolskog gimnazijskog programa. Sadržaji ispitnih kataloga su manji dio srednjoškolskog programa opće gimnazije. I upravo je to ono što državna matura za gimnazijalce treba biti. Naravno, ako se koristeći njezinim rezultatima, učenik još uspije upisati i na faks, to je samo dodana vrijednost državnoj maturi; nikako minus. Učenici strukovnih škola prije su polagali prijemne ispite za fakultete. Ne vidim ništa spornoga, baš suprotno, vidim niz prednosti ako sada polažu samo državnu maturu.
Čini mi se da miješate državnu maturu i nacionalne ispite. Vrednovanje obrazovanja i kroz njega procjena kvalitete rada pojedinih škola i uspjeha učenika, zadaće su nacionalnih ispita. Državna matura vrednuje postignuća učenika na kraju srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja i kao takva predstavlja njegov završni čin. A onda dolazimo do evolucije: ako to može pomoći učenicima za upis na fakultete, tim bolje. Nadam se da ćete iskoristiti mogućnost provedbe nacionalnih ispita i u srednjim i u osnovnim školama i time potaknuti kvalitetniji rad u njima.
Pitanje: Hoćete li dopustiti da se sindikat miješa u ono gdje za njega nema prostora (organizacija i provedba državne mature, traženje smjena, sugeriranje ravnateljima da rade protiv institucija sustava itd.)
Odgovor: Sindikati kao socijalni partneri nezaobilazni su u dogovaranju o promjenama u sustavu odgoja i obrazovanja, uz napomenu da ni jedna strana u razgovorima ne može računati ni na kakav monopol.
Komentar: Tu se vidi da kalkulirate jer se ne želite zamjeriti sindikatima zbog eventualnog gubitka glasova, no, računica vam nije dobra. Znate li vi da je veći broj prosvjetnih radnika koji nisu članovi sindikata, od onoga koji jesu? Dakle, kada je strategija obrazovanja u pitanju, ključnu ulogu trebaju imati politika i struka, a sindikati tek minornu ili nikakvu.
Pitanje: Ukoliko kukuriku koalicija pobjedi na izborima, hoće li se razmotriti ukidanje Državne mature?
Odgovor: O državnoj maturi iskazani su pozitivni ali i kritički sudovi, prije svega o sadržaju i metodi provođenja mature. Dobro u maturi kanimo zadržati, loše promijeniti. Smatramo da polaganje državne mature nije ni jedini, ni glavni cilj obrazovanja, a ni 4. razreda gimnazije. Sadržajni dio trebaju koncipirati vrhunski stručnjaci, ali tako da pitanja i kriteriji ocjenjivanja ne osciliraju već da budu ujednačeni, kako bi bilo moguće uspoređivati višegodišnje rezultate. Uz to, smatramo da matura kao oblik objektivnog ocjenjivanja može pružiti uvid u stanje hrvatskog školstva samo u kombinaciji s nacionalnim ispitima. I konačno, treba analizirati rezultate objektivnog ocjenjivanja te intenzivirati rad u područjima i u školama koje pokazuju loše rezultate.
Komentar: Eto dokaza za ono što sam napisao u prethodnom komentaru, pa ne želim ponavljati. :) Bilo bi jako dobro kada bi vaš tim vrhunskih stručnjaka napravio sljedeće:
- Proučio Zakon o srednjem obrazovanju
- Proučio svrhu i značenje državne mature i dao joj dodatni vjetar u leđa
- Proučio svrhu i značenje nacionalnih ispita i dao im vjetar u leđa
- Proučio što je to vanjsko vrednovanje
Naime, iz odgovora koje vaši vrhunski stručnjaci daju, potpuno je jasno da vi ne razumijete niti jednu od gore spomenutih stavki.