Nacionalni okvirni kurikulum
26.11.2011.
Napomena: Pod terminom znanost ovdje mislim na prirodne znanosti i matematiku.
Kratice:
- NOK – Nacionalni okvirni kurikulum
- MZOŠ - ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Prirodne znanosti i razvoj društva
Danas je valjda svakomu jasno kakav je utjecaj znanost imala na razvoj ljudskog društva općenito, a na tehnologije posebno. Krilatice „za dobra stara vremena“ ovdje jednostavno ne funkcioniraju. Znanost ide samo naprijed. Tehnologija, proizašla iz znanosti , također ide naprijed. Ovi su procesi nepovratni. Ne postoji način da se napredak znanosti zaustavi, iako je NOK, koji nam sadašnji MZOŠ natura, dobar pokušaj za zaustavljanje napretka znanosti. Napredak znanosti ne može se zaustaviti, no, može se usporiti, i zato je ovakav NOK opasan.
Usporavanje ovih procesa može biti u interesu samo vladajućoj „eliti“ i nekim institucijama, lobijima ili udrugama, svima onima koji žele neobrazovano društvo kako bi njime lakše upravljali, odnosno, manipulirali. Usporavanje razvoja znanosti nikada nije koristilo većini, nego samo manjini, ali i to na kratke staze. Zadržavali su svoje privilegije, ali i obolijevali od istih bolesti. Znanstvenici su pronašli lijekove, cjepiva, …
Uloga fizike u prirodnim znanostima
Ako za matematiku kažemo da je kraljica i ropkinja znanosti, onda za fiziku možemo reći da je samo kraljica znanosti. Ovime ne podcjenjujem biologiju ili kemiju, naprotiv, dajem im veliki značaj. Osim samostalnih istraživanja, oni realiziraju i ono što fizika otkrije. Fizičar danas bez matematike gotovo da i ne može. Konačno, svi istraživači, a i oni ostali, ne mogu bez računala, tj. informatike.
Kada govorimo o fundamentalnim istraživanjima, kao što su elementarne čestice ili svemir, fizika je tu predvodnik. Što se tiče primijenjenih istraživanja, glavnu riječ vode biologija i kemija, uz podršku fizike. Zato je potpuno jasno da mora postojati određeni stupanj integracije između biologije, kemije i fizike, ali ne na način kako to zamišlja NOK. Ova tri predmeta ne treba utopiti u jedan koji bi se zvao prirodoslovlje, jer bi to dovelo do njihove degradacije.
Nastavni programi
Problem kojega MZOŠ nije riješio su nastavni programi, zastarjeli i kao takvi, beskorisni. Interdisciplinarnost je moguće ostvariti programskim promjenama unutar predmeta biologije, fizike i kemije, sinkroniziranim radom na njima. Postoji puno primjera gdje se sadržaji iz biologije i kemije mogu ugraditi u sadržaje fizike. Slično vrijedi za biologiju i kemiju. To bi bilo korisno, za razliku od mehaničkog spajanja ta tri predmeta. Interdisciplinarnost u strogom smislu moguće je ostvariti na fakultetima.
Fizika mora ostati općeobrazovni predmet
Zalažem se za ideju da broj obveznih predmeta treba smanjiti na 7 do 10, a sve ostalo bi bili izborni predmeti, prema željama učenika i potrebama društva. Ne slažem se sa prijedlozima koje su svojevremeno u medijima iznijele dvije ravnateljice tzv. elitnih zagrebačkih gimnazija. Jedna predlaže da fizika bude obvezna u matematičkim gimnazijama, a u ostalim bi bila izborna. Kakvo nerazumijevanje i kakva degradacija! Čak je i famozna Šuvarova reforma uvela fiziku kao općeobrazovni predmet. Druga predlaže da se broj sati hrvatskog jezika u gimnazijama poveća sa 4 na 5! Ravnateljica ne shvaća da je problem u nastavnim programima i načinu rada, a ne u broju sati.
Matematiku, Fiziku, Biologiju, Kemiju i Informatiku ne treba reducirati ni u kojem pogledu. Postoje samo argumenti da se, u određenim područjima, broj sati poveća. Zar nije u najmanju ruku neobično da učenici općih gimnazija u četverogodišnjem školovanju imaju informatiku samo u prvom razredu i to 2 sata tjedno? Doduše, ostavlja im se mogućnost izborne nastave, no, ona je u većini škola, zbog nedostatka opreme i prostora, neizvediva.
Društvo i temeljne znanosti
Zašto znanost u društvu nije omiljena? Odgovor je jednostavan – ljudi ju ne razumiju. Ovo ostavlja prostor raznim alternativcima, teoretičarima urote, pseudoznanstvencima, kreacionistima …, da vode glavnu riječ i ljudima prodaju maglu. Kakvu ulogu u svemu tome ima NOK? Na razini osnovnih razumijevanja, ljudi znanost upoznaju u školama. Od problema ne treba bježati, nego, da bi ih se riješilo, treba se s njima suočiti. Nastavni sadržaji, kao i metode rada u nastavi prirodnih predmeta, nisu dobri. Sadržaje je potrebno prilagoditi najnovijim znanstvenim dostignućima, a metode rada prilagoditi generacijama koje se sada školuju.
Želimo li imati obrazovano i za sve sposobno društvo, nastavu prirodnih predmeta moramo kvalitativno promijeniti, a ne kvantitativno, na način kako to predlaže NOK.