Eksperiment (prikupljanje podataka)
- Eksperimentalni cilj mora biti jasan.
- Nezavisne i zavisne varijable su definirane.
- Druge varijable su kontrolirane.
- Izvođenje eksperimenta.
- Mjerenja se pažljivo izvode imajući na umu pouzdane znamenke.
- Podaci se zapisuju u tablice.
Zapis rezultata mjerenja
Tijekom izvođenja mjerenja, vrijednosti izmjerenih veličina treba bilježiti u pregledno organizirane tablice. U vrhu svakog stupca tablice treba staviti oznaku fizikalne veličine i uz nju mjernu jedinicu u uglatim zagradama. (Npr. t[s] predstavlja vrijeme u sekundama)
Pogreške mjerenja
Svako je mjerenje opterećeno pogreškama i njih nikako nije moguće izbjeći. Pogreške koje nastaju kod mjerenja fizikalnih veličina obično dijelimo na tri tipa: sistematske, slučajne i grube.
Obrada rezultata
Srednja vrijednost je broj koji će predstavljati rezultat našeg mjerenja u slučajevima kada smo izvršili više uzastopnih, nezavisnih mjerenja iste veličine. Označimo tu veličinu s x, a broj mjerenja s n. Na taj način se dobije distribucija mjerenja (x1, x2, x3,……..xn). Razmatranje ima smisla ako su pogreške nastale u mjernom postupku isključivo slučajne. Srednju vrijednost pronalazimo koristeći relaciju: - ne možemo smatrati pravom vrijednošću tražene veličine. To je samo aproksimacija toga iznosa koja se dobiva iz dotične serije mjerenja, uz pretpostavku da su pogreške slučajne.Maksimalna apsolutna pogreška pri mjerenju
Prvo odredimo odstupanja svakog pojedinog mjerenja od srednje vrijednosti:
Iz ovako dobivenih odstupanja uzimamo ono koje je po apsolutnom iznosu najveće i to maksimalnom apsolutnom pogreškom, $\Delta x_{max}$.
Relativna pogreška
Opisuje točnost mjernog postupka:
Relativna pogreška izražava se u postocima.
Konačni rezultat mjerenja prikazujemo u obliku:
Zapis neke fizikalne veličine dobiven računom nam govori da je ta veličina najvjerojatnije najbliža stvarnoj veličini, a sva mjerenja po iznosu se nalaze distribuirana oko srednje vrijednosti veličine x i unutar intervala: