Zapis brojeva
Prilikom mjerenja ili računanja, u fizici se susrećemo sa jako malim i jako velikim brojevima. Na primjer, masa elektrona je 0,000000000000000000000000000000911 kg. Udaljenost do nama najbliže zvijezde, Proxima Centauri (crveni patuljak) je 40100000000000000 m. Budući da npr. broj 102 (100) predstavlja znamenku 1 kojoj su dodane dvije nule, udaljenost do spomenute zvijezde možemo zapisati kao 4.01·1016 m. Na sličan način, masu elektrona možemo zapisati kao 9.11·10-31 kg.
Ovo je tzv. znanstveni zapis broja. Broj koji dolazi ispred potencije sa bazom 10, podesimo da bude veći od jedan i manji od 10. Ove brojeve možemo zapisati i u različitim programskim jezicima, pa i nekim kalkulatorima, na sljedeći način: zapišemo broj ispred potencije (veći od nula i manji od 10), zatim slovo E (umjesto broja 10) i eksponent potencije. Tako bi masa elektrona bila zapisana kao 9.11E-31 kg, a udaljenost od Zemlje do Proxima Centauri kao 4.01E16 m.
Primjetite da u ovom drugom zapisu koristimo decimalnu točku, a ne zarez. Ovaj ćemo način zapisa koristiti kada budete morali upisivati rezultate nekih zadataka.
| Matematički zapis | Računalni zapis | |
| promjer elektrona | 10-18 m | 1E-18 m |
| promjer nukleona | 10-15 m | 1E-15 m |
| promjer atoma | 10-10 m | 1E-10 m |
| brzina svjetlosti | 3·108 m/s | 3E8 m/s |
| udaljenost Zemlje do Sunca | 1.5·1011 m | 1.5E11 m |
| starost svemira | 4.3·1017 s | 4.3E17 s |
Izvedene jedinice definiramo pomoću osnovnih. Npr. jedinica za brzinu je m/s, jedinica za silu 1 N = kg·m/s2 itd.
Pomoću decimalnih prefiksa možemo dobiti decimalne jedinice, npr. milimetar od prefiksa mili i jedinice metar: 1 mm = 10-3 m ili veće jedinice, npr. kilometar: 1 km = 103 m.
U posebnim područjima fizike dopuštene su i vansustavne jedinice: oC za temperaturu ili elektronvolt (eV) za energiju.