Mjerenje

Povratak Početna stranica Digitalni sadržaji
Komentari Facebook stranica

Eksperiment (prikupljanje podataka)

Zapis rezultata mjerenja

Tijekom izvođenja mjerenja, vrijednosti izmjerenih veličina treba bilježiti u pregledno organizirane tablice. U vrhu svakog stupca tablice treba staviti oznaku fizikalne veličine i uz nju mjernu jedinicu odvojenu kosom crtom. (Npr. t/s predstavlja vrijeme u sekundama)

Pogreške mjerenja

Svako je mjerenje opterećeno pogreškama i njih nikako nije moguće izbjeći. Pogreške koje nastaju kod mjerenja fizikalnih veličina obično dijelimo na tri tipa: sistematske, slučajne i grube.

Obrada rezultata

Srednja vrijednost je broj koji će predstavljati rezultat našeg mjerenja u slučajevima kada smo izvršili više uzastopnih, nezavisnih mjerenja iste veličine. Označimo tu veličinu s x, a broj mjerenja s n. Na taj način se dobije distribucija mjerenja (x1, x2, x3,……..xn). Razmatranje ima smisla ako su pogreške nastale u mjernom postupku isključivo slučajne. Srednju vrijednost pronalazimo koristeći relaciju:

- ne možemo smatrati pravom vrijednošću tražene veličine. To je samo aproksimacija toga iznosa koja se dobiva iz dotične serije mjerenja, uz pretpostavku da su pogreške slučajne.

Maksimalna apsolutna pogreška pri mjerenju

Prvo odredimo odstupanja svakog pojedinog mjerenja od srednje vrijednosti:

Iz ovako dobivenih odstupanja uzimamo ono koje je po apsolutnom iznosu najveće i to maksimalnom apsolutnom pogreškom, $\Delta x_{max}$.

Relativna pogreška

Opisuje točnost mjernog postupka:

Relativna pogreška izražava se u postocima.

Konačni rezultat mjerenja prikazujemo u obliku:

Zapis neke fizikalne veličine dobiven računom nam govori da je ta veličina najvjerojatnije najbliža stvarnoj veličini, a sva mjerenja po iznosu se nalaze distribuirana oko srednje vrijednosti veličine x i unutar intervala: