Eksperiment (prikupljanje podataka)
- Eksperimentalni cilj mora biti jasan.
- Nezavisne i zavisne varijable su definirane.
- Druge varijable su kontrolirane.
- Izvođenje eksperimenta.
- Mjerenja se pažljivo izvode imajući na umu pouzdane znamenke.
- Podaci se zapisuju u tablice.
Zapis rezultata mjerenja
Tijekom izvođenja mjerenja, vrijednosti izmjerenih veličina treba bilježiti u pregledno organizirane tablice. U vrhu svakog stupca tablice treba staviti oznaku fizikalne veličine i uz nju mjernu jedinicu odvojenu kosom crtom. (Npr. t/s predstavlja vrijeme u sekundama)
Pogreške mjerenja
Svako je mjerenje opterećeno pogreškama i njih nikako nije moguće izbjeći. Pogreške koje nastaju kod mjerenja fizikalnih veličina obično dijelimo na tri tipa: sistematske, slučajne i grube.
Obrada rezultata
Srednja vrijednost je broj koji će predstavljati rezultat našeg mjerenja u slučajevima kada smo izvršili više uzastopnih, nezavisnih mjerenja iste veličine. Označimo tu veličinu s x, a broj mjerenja s n. Na taj način se dobije distribucija mjerenja (x1, x2, x3,……..xn). Razmatranje ima smisla ako su pogreške nastale u mjernom postupku isključivo slučajne. Srednju vrijednost pronalazimo koristeći relaciju:Maksimalna apsolutna pogreška pri mjerenju
Prvo odredimo odstupanja svakog pojedinog mjerenja od srednje vrijednosti:
Iz ovako dobivenih odstupanja uzimamo ono koje je po apsolutnom iznosu najveće i to maksimalnom apsolutnom pogreškom, $\Delta x_{max}$.
Relativna pogreška
Opisuje točnost mjernog postupka:
Relativna pogreška izražava se u postocima.
Konačni rezultat mjerenja prikazujemo u obliku:
Zapis neke fizikalne veličine dobiven računom nam govori da je ta veličina najvjerojatnije najbliža stvarnoj veličini, a sva mjerenja po iznosu se nalaze distribuirana oko srednje vrijednosti veličine x i unutar intervala: